
Niske i
Visoke Tatre
02.01.-09.01.2011.
Niske
i
Visoke Tatre su deo planinskog masiva Karpata, koji se proteže od
Češke preko Poljske, Slovačke, Ukrajine, Mađarske i Rumunije do
Dunava. Upravo se u ovom masivu nalaze i najviši vrhovi
nabrojanih zemalja. Niske
Tatre se protežu sa istoka ka zapadu i najvećim delom su prekrivene
četinarskom
šumom. U istočnom delu je najviši vrh Kraleva Hola (1948m) koji se lako
prepoznaje po velikom TV-releju. Mnogobrojne doline, kanjoni, vodopadi
čine ovaj
deo Tatra prelepim za mnogobrojne posetioce, ljubitelje prirode. Sa
pravom se i
nazivaju Slovenskim Rajem. Najviši vrhovi u Niskim Tatrama su Djumbijer
(2042m) i Hopok (2024m) koji su sastavni deo nacionalnog park i
najvećeg skijaškog
centra Slovačke (Jasna-1285m).
Planinski
masiv
Visokih Tatra se proteže duž severne granice Slovačke, odnosno južne
granice Poljske. U ovom masivu se nalazi preko 25 vrhova iznad 2500m.
Najviši je Gerlahovski Štit (2655m). Na
samoj granici sa Poljskom se nalazi i najviši vrh Poljske Risi (2499
m). Planina je
ukrašena sa 85 planinskih jezera. Najveće je Hincovo jezero koga
mnogi nazivaju Hincovo more. Mnogobrojne doline, potoci,
vodopadi i
jezera
čine planinu izvanredno lepom. Ova planinska lepotica je povezana sa
preko 350km besprekorno obeleženih planinarskih staza, koje su ucrtane
u precizne planinarsko-turističke karte.
|
 |
Za vreme šestodnevnog
boravka u masivu Niskih i Visokih Tatri,
planinari Pobede su izveli tri
pešačke ture i tri
uspona.
Krenuli
smo drugog januara, neuobičajeno
pre podne, ka Slovačkoj. Uz kratka zadržavanja, po potrebi, stižemo
naveče u
Kralevu Lehotu. Kraleva
Lehota
je
naziv
dobila
po
prvom
župniku
Lehotskom
i
odluci
tadašnjek
kralja
da ceo kraj bude
županija.
Smeštamo
se
u hotel
Larion.
|
|
Prvog
dana
smo
se popeli na
Chopok.
Krenuli
smo
od
Grand
hotela
belom
stazom.
Bela staza
je
za
početnike
skijanja.
Nakon kraja
bele
staze put nas vodi kroz borovu šumu do druge skijaške staze koja
polazi od ski hotela. Skijaškom stazom odlazimo do Lukove
(1650m).
Lukova
je kraj skijaške staze i preuređen restoran. Veoma
hladno vreme je produžilo pauzu u domu. Termometar je pokazivao -180.
Ka Hopoku je staza mestimično zaleđena. Dve planinarke odustaju na
prvoj zaleđenoj
strmini.
Sačekujemo se kod
zaleđene meteorološke stanice i odmah krećemo ka najvišem vrhu. Za
manje od dva
sata smo na 2024m. Pogled sa Chopoka na Visoke Tatre je predivan.
Prebrojavamo
vrhove koje smo peli u letnjim uslovima. Kao na dlanu poređali su se
Bistra, Krivan, Risi, Gerlahovski, Koprovski, Ladovij i Slavkovski
štit. Ispod vrha
se nalazi Kamena chata koja je preko cele godine otvorena za planinare.
Uživali
smo u kuvanim vinima i toplim čorbama. Za prvi dan je bilo sasvim
dosta. U
povratku je bilo vetrovito sa maglom. U koloni se vraćamo do Lukove a
dalje
žičarom do planinarskog doma Kolesko i pešice do autobusa.
|

Uspon na Chopok |
 |
 |
Završni
uspon na Chopok |
Na
Chopoku |
Drugog
dana se žičarom prebacujemo do
Lukove. Dan je bio hladniji od prethodnog. Smrzli smo se vozeći se
žičarom. Nije
nam bilo po planu da svraćamo u Lukovu ali smo svratili da malo
zagrejemo i
ruke i noge. Dalje nastavljamo sa derezama ka Hopoku. I staza i led su
nam
poznati. Grebenom silazimo skoro 250m do Demanovskog sedla (1756m).
Ponovo se
penjemo zimskom markacijom do Krupovog sedla (1921m). Na južnoj strani
planine
protglo se magleno more. Od Krupovog sedla za manje od jednog sata
izlazimo na
vrh. Nalazimo se na najvišem vrhu Niskih Tatri - Djumbijer (2043m).
Razleđujemo
aparate kako bismo zabeležili naš uspeh. Temperatura je bila niža od -250. Sa
vrha smo sišli do Krupovog sedla i skrenuli grebenom ka Širokoj dolini.
Usput nailazimo
na krdo divokoza. Verovatno su bile iznenađene našim dolaskom. Po mraku
stižemo
do čate Lučki na osveženje.
|
 |
 |
 |
Ka
Djumbijeru |
Djumbijer
2042m |
U
povratku |
 |
Trećeg dana smo
pešačili od hotela Grand do Široke doline i čate Lučki. Krenuli smo od
hotela
Grand do pl. kuće Kolesko skijaškom stazom. Dalje nas je vodila
planinarska
staza na drugu skijašku stazu i široki plato u podnožju Lukove. Od
skijaških
staza se odvajamo i markiranom stazom nastavljamo ka Širokoj dolini. Na
početku
je staza bila utabana ali se kasnije izgubila. Po dubokom snegu dođosmo
do
Široke doline. Do čate Lučki put nam je bio poznat. Po završetku
skijanja i
pešačenja uživali smo u termalnim bazenima akva parka-Teranova.
|
Ka Širokoj dolini |
 |
Četvrtog dan smo obišli Demanovsku pećinu
i od pećine prepešačili prelepom dolinom do Mikulaške čate. U
Demanovskoj pećini
smo uživali u predivnom pećinskim ukrasima. Pešačka tura je bila lagana
i
prihvatljiva za početnike. Popodne se vreme promenilo. Zbog jakog vetra
žičare su
stale. Ostatak vremena, do polaska autobusa,
provodimo u planinarskim domovima. Skijaši su
već naučili svaku stazu
napamet.
Petog
dana je veća
grupa planinara pešačila kružnom stazom od hotela Grand do tri vode i
kraja
žičare Benuške. Manja grupa je nastavila ka Polani ali je odustala na
stotinak
metara od polanskog sedla zbog zaleđene staze.
|
Gazilo se duboko
|
 |
Šestog
dana je uspon
na Slavkovski štit. Grupa od šest planinara, najbolje utreniranih, je
krenula
autobusom do Starog Smokovca. Prvom žičarom se prebacujemo do Hrebjonka
(1285m) odakle
započinjemo uspon. Skijaškom stazom dolazimo do vidikovca(1650m).
Prolazno vreme
na usponu više nego dobro. Nastavljamo dalje dobro utabanom stazom.
Letnja
markacija je bila vidljiva a serpentinama je bilo najsigurnije ka vrhu.
Do 2000m je temperatura bila iznad nule. Iznad 2000m stavljamo
dereze i krećemo ka vrhu.
Skupljamo snagu za završni uspon. Staza ide vertikalno na vršni greben.
Na vrh
stižemo po planiranom vremenu. Fotografišemo se se zastavom. Malo
osveženje je
prijalo. Bez vetra je na vrhu ali se naslućuje promena vremena. Vraćamo
se istom
stazom. U silasku nas zahvati sneg i
sitna kiša. Finiširamo ka zadnjoj vožnji
zupčaste železnice i stižemo u
minut do polaska. Danas pijemo zasluženo pivo.
|
Uspon na Slavkovski štit
|
|
Manja grupa skijaša
je šest dana uživala na skijaškim stazama Jasne koje ove godine nisu
bile
jeftine.
U
povratku sa zimovanja, obišli smo
Banjsku Bistricu.
|
|