Apolon sa Parnasa (Parnassius apollo)



Leptir Apolon je je dobio ime po istoimenom bogu lepote iz grčke mitologije, a sam naziv roda potiče od planine Parnas, takođe iz Grčke. Vrstu karakterišu velika, kruta krila providno bele boje koja dodatno krase velike crvene tufne nalik na oči. Ove „oči“ imaju i svoju značajnu biološku ulogu. Ukoliko uznemirite leptira pokušaće da vas uplaši zvukom koji proizvodi tarući svoja krila i pokazivanjem svojih krupnih, crvenih mrlja. Ako ste predator i ipak se odlučite da ga prožderete, gorak ukus u ustima od otrovnih materija sigurno će vas oterati jednom za svagda.

Apolon (Parnassius apollo), Stara Planina, Topli dol

Životni ciklus leptira  u našim krajevima vezan je za planine gde raste biljka hraniteljka njegovih gusenica (Sedum album). Na kamenitim planinskim pašnjacima poput onih  na Durmitoru, Kopaoniku, Staroj Planini, Stolu kod Bora i drugim planinama negde u julu mesecu možemo uočiti tipičan usporeni i graciozni let adulta. Znaju da budu dosta tromi i neoprezni, svesni svoje savršene zaštite od predatora.

Žednjak (Sedum album), Stara Planina, Topli dol



Ukoliko vam se posreći da vidite lepotane sa Parnasa, uživajte u njihovoj lepoti, slikajte ih, snimite, ali nemojte ih nikako dirati. Vrsta je zaista retka, kako u Srbiji, tako i u drugim zemljama. U našem zakonodavstvu štiti je Uredba o prirodnim retkostima, a pored toga nalazi se na listama ugroženih vrsta, CITES listi i u evropskoj direktivi o staništima.

 

 
 

Tekst i fotografije: Miloš Popović,

Biološko Društvo „Dr Sava Petrović“, Niš

|naslovna strana|